JESENJARENJE 4 // ROD, RAD RAVNOPRAVNOST

Udruga Sinjski kulturni urbani pokret i ove godine u suradnji s Gradskom galerijom Sikirica održava program “Jesenjarenje”. Riječ je o četvrtom izdanju ovog edukativnog programa koji kroz različite sadržaje obrađuje određenu tematiku pa se tako u okviru prvog ‘’Jesenjarenja’’ publika pobliže upoznala s tematikom postindustrijske baštine, naredne godine tema su bila migracije, prošle godine raspravljalo se o klimatskim promjenama, a ove godine tema programa su rod, rad i ravnopravnost.  

Rodne razlike i dalje su prisutne u gotovo svim društvenim sektorima te se pojedinci suočavaju s diskriminacijom na temelju spola, drugih osobnih obilježja i identiteta. Dostupni podaci pokazuju da žene obično teže dolaze do resursa za stvaranje i proizvodnju, plaćene su mnogo manje od muškaraca i nedovoljno su zastupljene na vodećim i drugim položajima na kojima se donose odluke, kao i na tržištu umjetnosti. Budući da je ravnopravnost spolova tema koja je uvelike zanemarena u formalnom sustavu obrazovanja, kroz edukativni diskurzivni program Jesenjarenje u 2023. govorit će se o rodnoj ravnopravnosti kao važnom čimbeniku kulturne raznolikosti te njenoj ulozi u borbi protiv stereotipa i promicanju društvenih promjena. U programu će se opet koristiti raznovrsne forme prezentacije teme:  izložba, predavanja, gostovanja književnica te filmske projekcije.

Ulaz na događanja u sklopu programa je slobodan.

PROGRAM

Program se otvara izložbom Marije Koruge  pod nazivom “Temelji” u četvrtak 9. studenog s početkom u 19 i 30 sati u Gradskoj Galeriji Sikirica u Sinju.

 Izložba Marije Koruge – „“ predstavit će sinjskoj publici radove s prethodnih izložbi iz ciklusa „Obična promatračica“ i „Iz povijesti“. Kroz oba ciklusa proteže se tema valorizacije ženskog umjetničkog rada i reinterpretacije povijesti likovnih umjetnosti. U jednom su to žene koje su dio svjetske umjetničke scene, dok je drugi orijentiran prema domaćim umjetnicama s kraja 19. i početka 20 stoljeća. Žene su to koje su, svaka na svoj način, ostavile svoj trag u povijesti i povijesti umjetnosti iako ih ta povijest nije uvijek pravovremeno prepoznala ni valorizirala.  Ženska umjetnost i žene umjetnice nisu zastupljene u povijesti umjetnosti kao njihovi muški kolege. Uzrok su tome brojni povijesni i društveni čimbenici. Marija Koruga izdvaja samo neke od onih koje su, unatoč negostoljubivosti svoga vremena, našle svoj put i otvorile mjesto generacijama žena u umjetnosti nakon njih te žene danas djeluju na svim umjetničkim područjima, u svim medijima i pomiču granice koje su im stoljećima postavljane.

Marija Koruga rođena je 1988. u Zagrebu. Godine 2012. magistrirala je slikarstvo na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti. Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika i Strukovne udruge likovnih umjetnika Berlin. Izlagala je u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Francuskoj i Njemačkoj, na brojnim skupnim i jedanaest samostalnih izložbi. Njena djela bila su dio scenografija (Lisinski, BBC), ilustracija i street art projekata (Miami Paradox Museum Mural). Predstavljena su u kolekcionarskom časopisu "Sammler". Godine 2016. sudjelovala je u umjetničkom rezidencijalnom programu "Cité des Arts" u Parizu, a 2018. na rezidencijalnom programu "Deconstruction of Painting" u Leipzigu. Živi i radi u Berlinu.

 

srijeda, 15. 11. u 19 h,

Projekcija filma: Puno radno vrijeme, 2021. igrani, Fr., Eric Gravel, 87’,

Sinj, Palacina

 

Julie, majka dvoje djece, živi u okolici Pariza, a radi u pariškom luksuznom hotelu. Uz iznimne napore i duge svakodnevne tranzite na relaciji selo-grad, jedva izdržava iscrpljujući životni ritam. Kada je pozovu na razgovor za posao kojem se dugo nadala, izbija nacionalni štrajk koji paralizira sustav javnog prijevoza. Krhka životna ravnoteža koju je uspostavila sada je ozbiljno ugrožena, a Julie započinje utrku s vremenom kako bi uspjela izbalansirati sve obaveze… Redatelj je snimanju drame o samohranoj majci koja se bori za bolji život pristupio kao snimanju trilera, time dodatno angažirajući gledatelja i stvarajući napetost koja ne popušta do zadnje sekunde filma. Film je premijerno prikazan na filmskom festivalu u Veneciji.

 

 disrijeda, 29. 11. u 19 h,

Projekcija filma: Uhvatiti Lee Miller, 2020, UK, Teresa Griffiths, 60’,

Sinj, Palacina

 

Vougeov model, Man Rayjeva muza, neustrašiva ratna fotografkinja – Lee Miller je vodila brojne živote. Uhvatiti Lee Miller istražuje fascinantan život i fotografije pionirske umjetnice koja je kršila tabue i prkosila tuđim očekivanjima. Miller je počela karijeru kao manekenka, pojavivši se na naslovnici američkog Voguea. No, ‘jedna od najfotografiranijih djevojki na Manhattanu’ ubrzo je zaključila da bi ‘radije stvarala slike, nego sama bila slika’ i odlučila uzeti fotoaparat u svoje ruke. Stvarala je portrete i kompozicije u duhu nadrealizma te je zajedno s Man Rayjem izumila fotografsku tehniku solarizacije. Bila je jedina ratna reporterka u Europi za vrijeme Drugoga svjetskog rata – snimala je njemačko bombardiranje Londona, iskrcavanje u Normandiji, među prvima je donijela uznemirujuće slike razorene Europe i koncentracijskih logora Buchenwald i Dachau.

 

 

srijeda, 6. 12. u  19 h, Predstavljanje knjige: Ana Rajković: Dugi ženski marš

Sinj, Palacina

 

„U vrijeme kad jačaju protufeminističke invektive, ali i procijepi i netrpeljiva razdvajanja na feminističkoj sceni, svaka studija koja nas podsjeća odakle smo krenule i koliko je dug i težak bio marš da bismo osvojile temeljna ženska ljudska prava, više je nego dobrodošla. Kad je pritom riječ o knjizi koju odlikuje sustavnost, istraživačka skrupuloznost i metodološka dosljednost, osjećaj za složenost povijesnih procesa i međupovezanost opće i lokalne, afirmativne i „teške prošlosti", građanske i radničke historije, onda se radost čitanja udružuje s profesionalnim respektom. Osim nabrojenih, posebna kvaliteta knjige Dugi ženski marš. Položaj radnica i ženski aktivizam u Hrvatskoj između dvaju svjetskih ratova jest feministička etika dijeljenja i umnažanja ženskog intelektualnog naslijeđa te kolegijalnog upućivanja na recentne radove cijelog niza autora i autorica koji se bave novijom poviješću žena u Hrvatskoj i regiji." - iz predgovora Renate Jambrešić Kirin

srijeda, 13. 12. u 19 h, Razgovor s književnicom: Marija Andrijašević,

Sinj, Gradska knjižnica

Marija Andrijašević (Split, 1984.) dosad je objavila zbirku pjesama “Davide, svašta su mi radili“ nagrađenu Goranom za mlade pjesnike 2007. Izabrane pjesme iz te zbirke uvrštene su u nekoliko domaćih antologija i prevedene na više stranih jezika. Završila je trogodišnji smjer Trgovačke škole u Splitu 2001., a četvrti razred u večernjem programu Trgovačke škole u Zagrebu 2008. Magistrirala je komparativnu književnost i etnologiju i kulturnu antropologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2015. Pohađala je i završila dvosemestralni program Centra za ženske studije u Zagrebu 2016.

O romanu “Zemlja bez sutona”, književnim nagradama, kritičkoj recepciji, poziciji književnica i brojnim drugim temama s književnicom će voditi Ana Žanko.

utorak, 12. 12. 2023. Pub kviz, voditeljica: Morana Zibar, u 19 h

Sinj, Hotel Alkar

Svi ljubitelji kvizova doći će na svoje jer se i ove godine održava Pub kviz. Kviz će voditi Morana Zibar, strastvena kvizašica i lovkinja iz Potjere. Zabavan i poučan, kviz obuhvaća širok raspon tema iz opće kulture. Okupite ekipu i pokažite što znate, a najbolji će biti i nagrađeni. Svi zainteresirani mogu se prijaviti na Instagramu i Facebooku udruge Sinjski kulturni urbani pokret.

 

Program Jesenjarenje 4 / Rod, rad, ravnopravnost realiziran je uz financijsku podršku Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Splitsko-dalmatinske županije i Grada Sinja. 

Jesnjarenje je dio SKUP-ova programa ‘Kultura u zaleđu’ koji se financira iz sredstava podrške Zaklade ‘Kultura nova’ za razvoj produkcije i/ili distribucije umjetničkih radova, djela i projekata.

PODRŠKA

Program Jesenjarenje 4 / Rod, rad, ravnopravnost realiziran je uz financijsku podršku Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Splitsko-dalmatinske županije i Grada Sinja. Jesnjarenje je dio SKUP-ova programa ‘Kultura u zaleđu’ koji se financira iz sredstava podrške Zaklade ‘Kultura nova’ za razvoj produkcije i/ili distribucije umjetničkih radova, djela i projekata.