JESENJARENJE 6 // POUKE NASLJEĐA

 

Udruga Sinjski kulturni urbani pokret i ove godine u suradnji s Gradskom galerijom Sikirica održava program “Jesenjarenje”. Riječ je o šestom izdanju ovog kulturno-edukativnog programa koji kroz različite sadržaje obrađuje određenu tematiku pa se tako u okviru ”Jesenjarenja” publika dosad upoznala s temama postindustrijske baštine, migracija, klimatskih promjena, roda, rada i ravnopravnosti, te javnog prostora.

Ovogodišnje, šesto izdanje, objedinjeno temom “Pouke nasljeđa”, usmjerava pogled prema onome što baštinimo — kulturno-povijesnom, arhitektonskom i graditeljskom nasljeđu, ali i onom osobnom, prirodnom i društvenom. Kroz različite formate, od predstavljanja knjiga i predavanja do filmskih projekcija i izložbe, predstavljamo nasljeđe kao zajednički resurs koji oblikuje identitet prostora i zajednice, ali i kao poticaj za razumijevanje sadašnjosti te promišljanje budućnosti.

 

PROGRAM 6. JESENJARENJA:

srijeda 19. 11. 2025. /19 h
@ Rodilište kulture
Jadran Kale — predavanje i predstavljanje publikacije: Vodič kroz suhozidnu baštinu Šibensko-kninske županije
 
U srijedu, 19. studenoga 2025., s početkom u 19 sati održat će se predavanje i predstavljanje knjige Vodič kroz suhozidnu baštinu Šibensko-kninske županije, čiji je autor Jadran Kale, jedan od vodećih stručnjaka za suhozidnu baštinu jadranske Hrvatske, koju već desetljećima proučava i dokumentira kroz znanstvene članke i stručne publikacije.
Vodič geografski obuhvaća područje od Kornata do Dinare, kronološki se proteže od prapovijesnih gradnji do Spomen-parka suhozidnih križeva i novijih primjera, a tematski zahvaća sve od međa i vodenih struktura do ratova, razvoja i suvremene prakse. Namijenjen je širokom krugu korisnika – od školske djece i umjetnika do poljoprivrednika i konzervatora. Na 111 stranica A4 formata ilustriran je s dvjestotinjak fotografija, kronološkom lentom i zemljovidom 60 uključenih lokaliteta. Knjiga je objavljena u nakladi Muzeja Grada Šibenika.
Jadran Kale je etnolog iz Šibenika, kustos Muzeja grada Šibenika i profesor na Sveučilištu u Zadru. Na poluotoku Srima, između Vodica i Šibenika, već 15 godina vodi proljetnu „suhozidarsku gradionicu“. Godine 1998. pokrenuo je upise suhozidnih građevina u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, u koji je do danas uvršteno više vrijednih lokaliteta. Također je pokretač domene Suhozid.hr, koju uređuje arhitekt Filip Šrajer, doktorirani istraživač suhozidne baštine i jedan od recenzenata Vodiča kroz suhozidnu baštinu Šibensko-kninske županije.
 
petak 21. 11. 2025. /19 h
@ Rodilište kulture
Nataša Bodrožić & Nikola Križanac —
predstavljanje publikacije: (Ne) vjeruj pripovjedaču. Slučaj Dječjeg lječilišta u Krvavici

Publikacija „(Ne) vjeruj pripovjedaču: Slučaj Dječjeg lječilišta u Krvavici“, u izdanju Udruge Slobodne veze i izdavačke kuće Set Margins’ iz Eindhovena, posvećena je modernističkoj arhitekturi Dječjeg lječilišta u Krvavici – kultnoj zgradi arhitekta Rikarda Marasovića iz 1960-ih koja, iako zaštićena kao kulturno dobro, već desetljećima propada. Knjiga je rezultat višegodišnjeg suradničkog rada koji uključuje arhitekte, povjesničare umjetnosti, aktiviste, dizajnere, arheologe, umjetnike i građane. Projekt je započeo 2020. pokretanjem peticije protiv najavljene prodaje zgrade, a naslanja se na kontinuirane aktivnosti programa Motel Trogir koje se od 2016. bave zaštitom ovog modernističkog zdanja. Knjiga dokumentira i ranije napore baštinskih aktivista te predstavlja prošireni katalog istoimene izložbe održane 2021. u Salonu Galić u Splitu. Kroz niz interdisciplinarnih tekstova i vizualnih priloga ova dvojezična publikacija donosi priču o stvarnim i paralelnim životima Dječjeg lječilišta, originalno izgrađenom za liječenje djece s respiratornim bolestima. No, kako ističu autorice, ovo nije (samo) publikacija o arhitekturi – riječ je o slojevitoj studiji koja progovara o gubitku društvenog i transformiranju osobnog pamćenja u kontekstu radikalnih društvenih promjena i njihovih posljedica.
O knjizi će govoriti jedna od urednica i izdavačica Nataša Bodrožić te Nikola Križanac, grafički dizajner. Razgovor će moderirati Jelena Pavlinušić.

 

utorak 25. 11. 2025. / 19 h
@ Rodilište kulture
projekcija filma:
Ljubav, smrt i njemačke marke, dokumentarni, Njemačka, 2022.

Šezdesetih godina prošlog stoljeća, u Njemačku dolazi velik broj gastarbajtera iz Turske. Doseljenike je od početka, kao nezaobilazan dio kulture, pratila njihova glazba – djelić doma u stranoj zemlji. Tijekom godina, nezavisni glazbeni smjerovi koji nisu postojali ni u njihovoj domovini razvijaju se u Njemačkoj. Redatelj Cem Kaya u formi dokumentarnog eseja donosi dosad neviđenu priču o nezavisnoj glazbenoj kulturi turskih imigranata i njihovih potomaka u Njemačkoj, prikazujući na zabavan, složen i dinamičan način, prepun ritma, snažan duh i energiju jednog vremena.
Kaya se u svojim filmovima već bavio turskom (popularnom) kulturom (‘Arabeks’, ‘Remake, Remix, Rip-Off’), vješto pritom povezujući arhivski materijal i vlastita zapažanja. Rezultat su izuzetno pronicljivi, ponekad bizarni, ali u svakom slučaju duhoviti dokumentarni eseji koji donose drugi pogled na noviju njemačku i tursku povijest.

 

srijeda 3. 12. 2025. / 19 h
@ Rodilište kulture
Predstavljanje edukativne publikacije za djecu:
Vedrana Premuž Đipalo — Baština oko nas
 
Ilustrirana publikacija “Baština oko nas” u izdanju Etnografskog muzeja u Splitu namijenjena je prvenstveno djeci i radnicima u predškolskom i osnovnoškolskom obrazovanju. Najmlađi kroz ovu publikaciju mogu otkriti zašto su se gradili suhozidi, što je mediteranska prehrana, tko pleše nijemo kolo te tko može biti zvončar, o čemu pjevaju „popevke”, od čega se izrađuje hvarska čipka, što se „trči“ u Sinju, koliko traje hvarska procesija i gdje šetaju „ljelje”... Naglasak je posebno stavljen na zaštićena kulturna dobra koja se nalaze na UNESCO-ovom Reprezentativnom popisu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Cilj publikacije je djeci na prihvatljiv način približiti kulturna dobara te ukazati na važnost očuvanja i prijenosa tradicijskih vrednota i vještina. Knjigu je ilustrirao splitski umjetnik Ivan Svaguša. Publikaciju će predstaviti njena autorica – ravnateljica Etnografskog muzeja Split, Vedrana Premuž Đipalo.
 
 
srijeda 10. 12. 2025. / 19 h
@ Rodilište kulture
predavanje: Boško Picula —
Hrvatski film u 20. stoljeću: između publike i politike
 
Uoči obljetnice 130 godina prikazivanja filma u Hrvatskoj koje će se obilježiti sljedeće godine u listopadu, hrvatska kinematografija svoje je bogato nasljeđe u tom vremenu gradila na intenzivnom odnosu između autorskog stvaralaštva, recepcije publike i stava politike prema sedmoj umjetnosti. Dvadeseto stoljeće, burno događajima, u hrvatskoj se povijesti može promatrati i kroz položaj domaće kinematografije te njezinih autorskih imena počesto određen odnosom publike i politike. Kako se mijenjala politika, tako su se mijenjala i filmska djela.
dr. sc. Boško Picula (Šibenik, 1973.). Politolog i filmski kritičar, na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu studirao je politologiju. Nakon diplome na matičnom je Fakultetu magistrirao međunarodne odnose i doktorirao komparativnu politiku. Radi kao docent na Fakultetu političkih znanosti. Autor je više znanstvenih i stručnih radova. Kao filmski kritičar surađuje s Hrvatskom televizijom (emisije Kod nas doma i Art, izravni prijenosi dodjela nagrada Oscar, Emmy i EFA) i Hrvatskim radijem (emisija Licem u lice). Vodi emisiju o animiranom filmu Animatik. Filmske kritike objavljuje u Hrvatskom filmskom ljetopisu te na tportalu i Zoni filma. Sudjelovao je u selekcijskim povjerenstvima i ocjenjivačkim sudovima više domaćih filmskih revija i manifestacija.
 
 
petak 12. 12. 2025. / 19 h
@ Gradska galerija Sikirica
Promocija kataloga
— Putovima Stipe Sikirice
 
U petak 12. prosinca, održat će se predstavljanje kataloga izložbeno-istraživačkog projekta „Putovima Stipe Sikirice“. U okviru predstavljanja naglasak će biti na „nepoznatom Sikirici“, odnosno na javnoj skulpturi i spomenicima čije autorstvo potpisuje Stipe Sikirica, a koji dosad nisu bili poznati javnosti ili bila je nepoznata njihova sudbina i trenutno stanje. Katalog će predstaviti kustosice izložbe Ana Žanko i Dragana Modrić, Dinko Baković govorit će o sakralnom opusu Stipe Sikirice, a fotograf Milan Šabić reći će nešto o fotografskim aspektima projektima.
 
 
subota 13. 12. 2025. / 19 h
@ Rodilište kulture
Razgovor o knjizi:
Želimir Periš — Mladenka kostonoga
U Beču je 1882. godine priveden, pretučen i policijski saslušan guslar Želimir Periš (44, Zadar), koji je spjevao ep o vještici Gili, kaže prva glava romana "Mladenka kostonoga". Njegova četiri rimovana deseterca i sažetak sadržaja uvode nas u svaku od 50+ glava Kostonoge koje su totalno drukčije jedna od druge. Te lude glave nelinearno, „muzikalno“ i mozaično pričaju brutalnu priču o životu nesretne progonjene žene i djeteta joj Carevića.
Roman se protegao kroz 19. stoljeće, od pučkoga do aristokratskoga, od granice Hercegovine, preko dalmatinskog zaleđa, Zadra u kojem krčkaju svilogojski kotlovi i radnički bunt, Silbe i kaštela Pazina do dvorskih spletaka, opijumskih pušionica i spiritističkih salona carskog Beča. Žanrovsko protezanje još je impresivnije, a autorov ludizam filharmonijski orkestriran. Periš piše svoje (glave)-priče, od kojih svaka doseže katartički (anti)klimaks, kao inkvizicijske zapisnike, propovijedi, enciklopedijske članke, recepte, glazbene kritike, etnološke zapise, pastoralu, interaktivnu igru… nerijetko ih parodirajući. Tako je nastao postmodernistički roman koji je zadržao političnost i kritičnost visoke moderne. "Mladenka kostonoga" roman je o dobu u kojem i u zabačene dijelove Carstva sporo prodire racionalizam, u kojem nacionalne težnje, ideje identiteta i socijalne pravde uzimaju danak. Iznad svega, ovo je potresna priča o položaju žene, roditeljstvu, materinstvu, nepravdi i muci.
Razgovor s autorom vodit će sinjska spisateljica Tanja Mravak.

utorak 16. 12. 2025 / 19 h
Ivan Alduk — Žarko Dražojević i utvrda Nutjak na Cetini
 
Dr. sc. Ivan Alduk donosi nam predavanje o Utvrdi Nutjak i njenom graditelju Žarku Dražojeviću. Utvrda Nutjak jedna je od jedanaest utvrda na rijeci Cetini, smještena nizvodno od Trilja na desnoj obali rijeke. Sagradio ju je krajem 15. st. poljički vojvoda Žarko Dražojević kako bi utvrdio sjevernu granicu Poljica u obrani od Turaka. U predavanju će biti predstavljeni rezultati dosadašnjih arheoloških istraživanja koja su doprinijela da se upotpuni priča o Nutjaku, ali i sačuva sama tvrđava kao baština za buduće naraštaje.
Dr. sc. Ivan Alduk (1976.) diplomirao je 2002. godine na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2022. doktorirao je na Sveučilištu u Zadru s temom Srednjovjekovne fortifikacije u Dalmatinskoj zagori. S radom u Konzervatorskom odjelu u Splitu započeo je 2002. godine kao vanjski suradnik, a ondje se i stalno zaposlio 2004. godine. Od 2009. godine obnaša dužnost pročelnika Konzervatorskog odjela u Imotskom. Tijekom svoje karijere vodio je brojna arheološka i konzervatorska istraživanja te sudjelovao u poslovima zaštite kulturne baštine na području Solina, Klisa, Staroga Grada i unutrašnjosti Dalmacije – uključujući Sinj, Vrliku, Zadvarje, Poljica, Imotski i Vrgorac. Tijekom 2023. godine bio je pročelnik Konzervatorskog odjela u Dubrovniku. Znanstveni i stručni interes usmjerava prema srednjovjekovnoj arheologiji i povijesti, s posebnim naglaskom na proučavanje srednjovjekovnih fortifikacija i stećaka.
 
četvrtak 18. 12. 2025. / 19 h
@ Gradska galerija Sikirica
Izložba: Boro i njegov Sinj
 
U Gradskoj galeriji Sikirica u okviru programa bit će otvorena izložba “Boro i njegov Sinj”; koja će donijeti presjek izvanredno bogate arhivske građe Sinjanina Borisa Buljana koji je kroz desetljeća prikupljao članke, fotografije, memorabilije i najrazličitiju dokumentarnu građu vezanu za povijest i sadašnjost Sinja i Cetinske krajine. Boro Buljan, ostavio je dubok trag u životu grada kroz svoj doprinos u različitim projektima od interesa za lokalnu zajednicu, a posebno kroz desetljetni angažman u Planinarskom društvu Svilaja.
 
subota 20. 12. 2025. / 21:30 h
@ Rodilište kulture
Ajmo u Rodilište! — svira VEJA
 
Jedan od najznačajnijih hrvatskih world music bendova – Veja, 20. prosinca 2025. nastupit će u sinjskom Rodilištu kulture. Grupa Veja osnovana je 2007. u Pazinu, a tijekom svojih 15 godina dana rada postala je jedna od najznačajnijih hrvatskih etno/world music izvođača. Od početka svojeg rada Veja je inspiraciju pronašla u specifičnoj istarskoj tradicijskoj glazbi koju je odlučila izvoditi na moderan način.
Istra je zbog svojeg zemljopisnog položaja regija u kojoj se spajaju različiti utjecaji sa svih strana, a to se osjeti i u glazbi u kojoj se mogu naći elementi različitih kultura. Sve je to rezultiralo jedinstvenim glazbenim stilom u pjevanju i sviranju u kojem koriste razne tradicijske instrumente iz cijeloga svijeta. Tako u svojim izvedbama koriste mih, gajde, kaval, violinu, harmoniku, gitaru, bas-gitaru, djembe i cajon, u raznim kombinacijama. Inspiraciju i motivaciju crpe iz glazbe koja je ispunjavala živote njihovih predaka dajući joj novu energiju. Francuski world music magazin „Trad Magazin“, njihov debi album „Dolina mlinova“, svrstao je među 10 najboljih world music albuma objavljenih u svijetu.
 
 

 

PODRŠKA

Program Jesenjarenje 6 realiziran je uz financijsku podršku Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Splitsko-dalmatinske županije, Grada Sinja i dioničkog društva Adriatic Croatia International Club. Jesnjarenje je dio SKUP-ova programa ‘Kultura u zaleđu’ koji se financira iz sredstava podrške Zaklade ‘Kultura nova’ za razvoj produkcije i/ili distribucije umjetničkih radova, djela i projekata.